2014-11-20 11:31:29

ČUVARI MEĐIMURSKE BAŠTINE

Kak su živeli naši stori?

Tijekom listopada su učenici petih razreda naše škole sudjelovali u zanimljivom projektu – Kak su živeli naši stori? Naime, potaknuti književnim tekstovima obrađenim na satu Hrvatskog jezika istraživali su kako su se školovali njihovi djedovi i bake, kakvi su bili svadbeni običaji u njihovo vrijeme, čime su se ljudi bavili, hranili, kako su se odijevali, međusobno upoznavali i zabavljali. Svaki se učenik odlučio samo za jedan aspekt ljudskog života i detaljno ga proučio, prikupio fotografije i napisao sastavak o odabranoj temi. No, najviše se učenika odlučilo upravo za prehranu ljudi u prošlosti te se skupio impozantan broj kuharica s receptima tradicionalnih, međimurskih jela (pretepeni grah, zelje s paradajzom, trganci s lukom, pretepeni krumpir, međimurska gibanica…). S obzirom na sav prikupljeni materijal, učenici su odlučili objediniti sve recepte i do kraja školske godine objaviti pravu malu kuharicu u kojoj će, osim recepata, biti i crteži, fotografije, prijevod nekih recepata na strane jezike…

       Uz to, svaki je učenik morao napisati barem deset riječi ili izraza na kajkavskom narječju, koje se koriste u njihovom mjestu. Te su riječi upisali u poseban dokument na mrežnoj stranici škole (vidi: Nastava – Rječnik našeg kraja). Naravno, popis riječi će se povećavati i nadopunjavati tijekom cijele školske godine pa su učenici postali svojevrsni čuvari međimurske/selničke baštine.

        Učenicima se svidio ovakav način rada jer su imali priliku malo zaviriti u prošlost, u život i mladost svojih najdražih (djedova i baka) i usporediti ga sa životom mladih ljudi danas. FOTOGRAFIJE.

Klara David, 5.a

 

No, najviše se učenika odlučilo upravo za prehranu ljudi u prošlosti te se skupio impozantan broj kuharica s receptima tradicionalnih, međimurskih jela (pretepeni grah, zelje s paradajzom, trganci s lukom, pretepeni krumpir, međimurska gibanica…). S obzirom na sav prikupljeni materijal, učenici su odlučili objediniti sve recepte i do kraja školske godine objaviti pravu malu kuharicu u kojoj će, osim recepata, biti i crteži, fotografije, prijevod nekih recepata na strane jezike…

         Uz to, svaki je učenik morao napisati barem deset riječi ili izraza na kajkavskom narječju, koje se koriste u njihovom mjestu. Te su riječi upisali u poseban dokument na mrežnoj stranici škole (vidi: Nastava – Rječnik našeg kraja). Naravno, popis riječi će se povećavati i nadopunjavati tijekom cijele školske godine pa su učenici postali svojevrsni čuvari međimurske/selničke baštine.

         Učenicima se svidio ovakav način rada jer su imali priliku malo zaviriti u prošlost, u život i mladost svojih najdražih (djedova i baka) i usporediti ga sa životom mladih ljudi danas.

Klara David, 5.a


Osnovna škola Selnica